Na svjetski dan knjige opijajte se literaturom!



Dvije iskonske ljudske potrebe su od pamtivjeka bivale propitivane: kreativno stvaranje (tj. pisanje) i čitanje. Odgovor na to su davali mnogi književnici i filozofi još od Platona koji je rekao kako je želja za stvaranjem želja za besmrtnošću, te da je književno stvaranje, uz potomstvo, jedan od načina da se to postigne. George Orwell u svom eseju Zašto pišem kaže kako je želja za kreativnim stvaranjem isti onaj nagon koji tjera i dijete da na sebe privuče pozornost vrištanjem, a u nastavku dodaje kako je dobra proza poput okna na prozoru. No, koja god pobuda se nalazila u autorovom nagonu da počne s pisanjem, istu čitatelj može pronaći između redova teksta, dok na marginama može iščitati svoje razloge koje je pošao tražiti otvorivši taj prozor.


Književnost je, vjerovatno, najbolji pokazatelj ljudi koji su nekada hodali Zemljom, ili kako bi Borges rekao "to je kao da smo i sami pročitali sve vreme što je prošlo od dana kad je bila napisana." A ako je brojka koju Arthur C. Clarke daje u predgovoru Odiseje u svemiru barem malo približna, u našoj galaksiji postoji oko sto milijardi zvijezda: za svakog čovjeka koji je ikada živio u ovom svemiru sija po jedna zvijezda. Zato čitajte Clarkeovu Odiseju jer će vam on pokazati kako je svaki čovjek jedno sunce koje stvara svoj vlastiti raj ili pakao. Nekome naučna fantastika možda ne leži, pa će svoj pogled na svijet tražiti s neke prizemljenije distance. Čitajte onda Knuta Hamsuna dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Njegovi romani Glad i Blagoslov zemlje su primjeri čovjekove potrage za srećom i mjestom na ovom svijetu. Glad prati mladog pisca koji preživljava od teksta do teksta, a novčana naknada nekada nije ni približno dovoljna. Blagoslov zemlje je najbolji primjer romana koji pokazuje harmoniju života između čovjeka i prirode, ali i prosvjetiteljskih i industrijskih trendova koji su nastojali da čovjeka izdignu na drugi nivno na toj skali.


No, ovu vječnu vezu čovjeka i prirode, te disbalans koji čovjek svojim nemarom nameće, naučna fatastika odlično oslikava u svojim djelima. Ali, ja vam neću reći da se zalijećete u neke očigledne naslove, već vam predlažem da krenete eksperimentalnim tokovima. Potražite djela iz žanra new weird ili ako vam je lakše, uzmite i pročitajte Southern Reach trilogiju Jeffa Vandermeera. Ili potražite New Weird antologiju koju su Jeff i njegova žena Ann priredili. U djelima tog žanra ima nečega lovecraftovskog, nečega što ljude pokazuje u pravoj skali s kosmosom.


S druge strane, čovjek je društveno biće, te kao takav voli priče o drugima. Književnost je uvijek priča o drugom. Čitajte onda Ivana Gončarova i njegov roman Oblomov i spoznajte odakle potiče termin oblomovština i koliko je nekada teško jednostavno ustati iz kreveta. Roman Orlando Virginie Woolf donosi pogled na pitanja koja se tiču spolova i ulozi žene u društvu, a njen bogat i raskošan pjesnički stil vodit će vas kroz život Orlanda čija priča gazi sve stereotipe, a Woolf poput vrsnog postmoderniste miješa fikciju i historiju. Subverzivni pristup društvenim odnosima i spolovima na jako originalan i inovativan način ima Ursula Le Guin u njenom romanu Lijeva ruka tame kojemu se možete okrenuti nakon Virginie. Čitajte i Shirley Jackson i njen roman Oduvijek smo živjele u zamku koji će vas uvesti u jedan introvertni svijet čija pravila nailaze na osudu okruženja i nerazumijevanja, i čija će vas priča navesti da se zapitate o nekim vlastitim postupcima.


Ako ste znatiželjni i interesuju vas procesi nastajanja, čitajte Kratku historiju bezmalo svačega Billa Brysona uz kojega će vam putovanje kroz historiju nastanka svega oko nas biti zabavno i edukativno u isto vrijeme. Ukoliko ste kao ja željni da što više pročitate različitih knjiga i materija, onda je Neil deGrasse Tyson vaš vodič kroz astrofiziku. Astrofizika za ljude u žurbi je knjiga od dvjestotinjak stranica koja će vas odvesti u trenutak Velikog praska, ali i povesti u šetnju periodnim sistemom elemenata. Dvije knjige koje bi uistinu svako trebao pročitati.


George Orwell se na početku teksta pitao zašto piše, a neki drugi autori su svojom kreativnošću čitateljima pokazivali koliko je pisanje zahtjevan i težak posao. Ovdje bih izdvojio meni dvije jako drage knjige: Blijedu vatru Vladimira Nabokova i Ostrvo dana pređašnjeg Umberta Eca. Prva knjiga dolazi u jednom blistavom postmodernističkom ruhu koje je slojevito poput zemljine kore. A u nasukanom brodu Ecov lik Robert će poželiti da napiše kratki osvrt na svoj život koji će autoru dati za pravo da čitateljima iznese i kratku teoriju romana. Ostrvo dana pređašnjeg mi je najdraži Ecov roman i topla preporuka svima.


Na kraju šta bi svijet bio bez poezije. E-volucija vam je jedno vrijeme donosila poeziju mladih pjesnika i pjesnikinja, ali ovdje vam želim skrenuti pažnju na pjesnika koji je kategorija sam za sebe. Fernando Pessoa je mudri melanholik, usamljenik koji u dubokoj i lirskoj refleksiji stvara svjetove i u sebi nadoknađuje ovaj jedan u kojem nije našao previše toga za sebe. Čitajte njegovu poeziju, ali čitajte i Knjigu nespokoja koja je izdata posthumno, a sadrži njegove brojne zapise i neobjavljene stihove. A opet čitajte Poea, Elliota, Bodlera, Benna, opijajte se poezijom kao što bi Bodler rekao.


Na svjetski dan knjige opijajte se literaturom. Čitajte Cervantesa i Shakespeara. Čitajte Voltairea i Borgesa. Čitajte Prousta i Kafku. Čitajte Conrada i Hemingwaya. Čitajte sve što vam padne pod ruke. Čitati znači hraniti svoj duh, a uz zdrav duh i tijelo će biti puno zadovoljstva.

   |  

   |  

  • Facebook - White Circle
  • YouTube
  • Instagram - White Circle
  • Twitter - White Circle

evolucijaportal@gmail.com   |   71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

© 2019 BY e-volution.com