Otkrivena do sada najbliža crna rupa!



Tokom zime na južnoj hemisferi u konstelaciji Telescopium golim okom možete viditi plavu svijetlu tačku. Ta sjajna tačka na nebu u stvari su dvije zvijezde - koje kruže oko crne rupe.


Novootkrivena crna rupa od nas je udaljena oko 1011 svjetlosnih godina i nalazi se u sistemu zvijezda HR 6819. Procjenjuje se da ima masu četiri puta veću od mase Sunca i da je otprilike 2500 svjetlosnih godina bliža od sljedeće crne rupe.


"Kao da nam se skrivala pred očima", rekao je astronom Kareem El-Badry, Ph.D. student na Univerzitetu u Kaliforniji, koji se specijalizirao za binarne sisteme zvijezda, ali nije uključen u ovu studiju. "To je dovoljno svijetla zvijezda da je bila metom proučavanja još od '80. godina, ali izgleda da je krila mnoga iznenađenja."


Kada malo bolje pogledamo, hiljadu svjetlosnih godina je velika udaljenost. Za nas! Ali u velikoj shemi univerzuma, te naše galaksije koja se prostire na površini od oko 100 hiljada svjetlosnih godina, HR 6819 je relativno blizu, što sugerira da je Mliječni put zatrpan crnim rupama. "Ako pronađete onu koja vam je vrlo blizu, i ako pretpostavljate da niste specijalni, onda ih mora biti posvuda", rekao je Thomas Rivinius, glavno autor studije i astronom Evropskog opservatorija za jug (ESO) u Čileu.


Istraživači su davno pretpostavili da Mliječni put krije stotine miliona crnih rupa, izuzetno gustih predmeta čija su gravitacijska polja tako snažna da čak ni svjetlost ne može pobjeći s njihove površine. Upravo je zbog toga pronalaženje ovih svemirskih tijela izuzetno teško. Na desetine crnih rupa u galaksiji je primijećeno zbog njihovog uvlačenja obližnjih oblaka plina - proces koji emitira rendgenske zrake dok se materijal vrti oko rubova crne rupe. Ali većina crnih rupa u našoj galaksiji je nevidljiva, tako da je jedini način da ih pronađemo posmatranje njihovih gravitacijskih uticaja na objekte u njihovoj okolini.


Astronomi koji su proučavali HR 6819 nisu tražili crne rupe. Želili su saznati više o paru neobičnih zvijezda koje su se kretale oko sebe. Vanjska zvijezda, poznata kao Be zvijezda, nekoliko je puta masivnija od Sunca, toplija je od naše zvijezde i plava. U ekvatorijalnom dijelu zvijezda se pomjera brzinom od skoro 500 kilometara u sekundi, što je više od 200 puta brže negoli Sunčev ekvator. "Okreću se tako brzo da materija skoro pa sama od sebe odlijeće s površine", rekao je Rivinius.


Još 2004. godine, četveromjesečna kampanja posmatranja sistema HR 6819, sa MPG/ESO teleskopom promjere 2,2 metra u La Silla opservatoriju u Čileu, donijela je dokaze da sustav nije sasvim obični binarni par zvijezda. Činilo se da "normalna" unutrašnja zvijezda kruži oko trećeg nepoznatog tijela svakih 40,3 dana, dok je veća zvijezda Be orbitrirala na većoj udaljenosti, kružeči oko unutrašnje zvijezde i nepoznatog trećeg objekta. Pet godina kasnije, Stan Štefl je vodio novo posmatranje zvijezda koje je sadržavalo naznake da je riječ o crnoj rupi. No, Štefl je, nažalost, 2014. godine poginuo u saobraćajnoj nesreći i istraživanje je zaustavljeno.



U novembru 2019. godine, Rivinius je, stručnjak za zvijezdu Be i dugogodišnji Šteflov kolega, vidio razlog za ponovno posmatranje sistema. Druga grupa je bila objavila studiju koja je detaljno opisala sistem zvijezda nazvan LB-1 s crnom rupom oko 70 puta masivnijom od Sunca. Djelo je odmah naišlo na interesovanje. Na temelju onoga što fizičari znaju o formiranju crne rupe i njene mase - zaostale nakon supernove - crne rupe te mase se ne bi mogle formirati. Kada je zvijezda dovoljno velika da rodi crnu rupu ona umire eksplodirajući na način da se krhotine ne mogu ponovo urušiti u sebe.


Riviniusov tim primijetio je da podaci sa LB-1 mnogo lične onome što su vidili puno godina prije sa HR 6819. Odlučili su da okarakteriziraju treći misteriozni objekt sustava i na temelju izračuna unutarnje orbite i svjetiljine nevidljivog objekta otkriveno je da je barem 4,2 puta masivniji od našeg sunca. Ako je objekt težak oko četiri solarne mase on onda ne može biti normalna zvijezda, jer bi veliku zvijezdu bilo lako prepoznati. Također je previše masivna da bi bila neutronska zvijezda, a to su guste zvjezdane jezgre koje su zaostale nakon eksplozije supernove. Samo je jedna vrsta objekta mogla objasniti mjerenje: crna rupa.


No, sve studije sustava kao što je HR 6819, s više objekata u neposrednoj blizini, suočeni su s nekoliko potencijalnih izvora za grešku, istakao je El-Badry. Vanjska zvijezda Be i unutarnja zvijezda preblizu su da bi se misterij mogao riješiti pomoću optičkog teleskopa. Dvije zvijezde se mogu prepoznati samo po različitim spektrima svjetlosti koju emituju.


U nekim slučajevima, starije zvijezde lišene vanjskog sloja hidrogena, mogu oponašati izgled mlađih masivnijih zvijezda. Ako je unutarnja zvijezda sustava HR 6819 takvog tipa onda istraživači moraju preračunati masu pretpostavljene crne rupe. El-Badry dodaje i kako bi teleskop Gaia, Evropske svemirske agencije, koji mapira Mliječni put s velikom preciznošću, mogao pružiti više detalja o orbiti unutar HR 6819. A budući da je sustav tako blizu, astronomi bi mogli odrediti dvije jedinstvene zvijezde pomoću tehnike nazvane interferometrija koja povezuje nekoliko teleskopa zajedno - postupak sličan onome koji je prošle godine omogućio prvi sliku supermasivne crne rupe.


"Obično kada imate crnu rupu sa zvijezdom koja kruži oko nje, zapravo ne možemo viditi kako zvijezda obilazi crnu rupu", kaže koautorica studije Marianne Heida. "Ova je jako blizu, trebalo bi da možemo viditi pomjeranje ... a to znači da bi onda mogli i jasnije odrediti masu crne rupe, ako se sve poklopi kako treba."

   |  

   |  

  • Facebook - White Circle
  • YouTube
  • Instagram - White Circle
  • Twitter - White Circle

evolucijaportal@gmail.com   |   71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

© 2019 BY e-volution.com