Nobelova nagrada za fiziku 2020: Sve u znaku istraživanja crnih rupa!



Troje naučnika ove je godine nagrađeno Nobelovom nagradom za fiziku zbog njihovog rada na razumijevanju crnih rupa - Sir Roger Penrose, Reinhard Genzel i Andrea Ghez. Njih troje će međusobno podijeliti nagradni fond od 10 miliona kruna, što je otprilike oko milion eura.


David Haviland, predsjednik komiteta za dodjelu nagrade za fiziku, rekao je da ovogodišnja nagrada slavi jedan od najegzotičnijih objekata u svemiru. Crne rupe su, kao što je već poznato, objekti u svemiru na kojima je gravitacija tako jaka da ni svjetlost ne može pobjeći.


Britanski matematičar i fizičar Sir Roger sa Univerziteta Oxford je pokazao da su crne rupe neizbježna posljedica Einsteinove opće teorije relativnosti. Za BBC je, nakon dodjele nagrade, izjavio kako mu je "bila izuzetna čast i veliko zadovoljstvo čuti vijesti jutros."


Sir Roger Penrose će dobiti pola nagradnog fonda, dok će drugu polovinu podijeliti Genzel i Ghez. Andrea Ghez je tek četvrta žena koja je dobila ovu nagradu za fiziku među više od 200 laureata od 1901. godine. Prije nje su nagradu dobijale Marie Curie (1903.), Maria Goeppert-Mayer (1963.) i Donna Strickland (2018.).


"Historija istraživanja crnih rupa seže unatrag do kraja 18. stoljeća. A zatim smo, kroz Einsteinovu teoriju relativnosti imali alate za stvarno opisivanje tih objekata", rekao je Ulf Danielsson, član komiteta. Ali matematika crnih rupa bila je nevjerovatno komplikovana. Mnogi su istraživači vjerovali da crne rupe nisu ništa drugo do matematički artefakti koji postoje samo na papiru. Istraživačima su trebale decenije da shvate da mogu postojati i u stvarnom svijetu. "To je učinio Roger Penrose", rekao je Danielsson. "Razumio je matematiku, uveo nove načine i onda je zapravo mogao dokazati da je to proces za koji možete prirodno očekivati da se dogodi - da se zvijezda uruši i pretvori u crnu rupu."


Penrose je rođen 1931. godine u Colchesteru i potiče iz porodice naučnika. Otac mu je bio psihijatar i genetičar, a majka kćerka poznatog engleskog fiziologa. Sir Roger je kao dijete imao problema na ispitima iz matematike: "Bio sam dobar u matematici, ali nisam nužno dobro prolazio na ispitima." Tokom pedesetih godina prošlog stoljeća smislio je Penroseov trokut, nemogući objekt koji se mogao prikazati perspektivnim crežom, ali u stvarnosti nije mogao postojati. Inspirisan britanskim naučnikom Dennisom Sciamom, Penrose je svoje matematičke sposobnosti počeo primjenjivati na fiziku. Tako je 1965. godine objavio rad u kojem je pokazao kako crna rupa uvijek skriva svoju singularnost, tačku gdje vrijeme i prostor nestaju.


Matematički koncept "zarobljenih površina" bio je presudan za ovaj golemi skok u shvatanju. Zarobljena površina prisiljaava sve zrake da se usmjere ka središtu, bez obzira na to zavija li se površina prema van ili prema unutra. Jednom kada se materija počne urušavati, kao pri stvaranju crne rupe, i kada se stvori zarobljena površina, ništa više ne može zaustaviti nastavak procesa. Slično tome, sva materija prelazi horizont događaja crne rupe u jednom smjeru, a sve se svodi na naizbježan kraj u singularnosti.



Reinhard Genzel i Andrea Ghez pružili su najuvjerljiviji dokaz o supermasivnoj crnoj rupi u središtu naše galaksije. Otkrili su da je ovaj ogromni objekt, poznat kao Sagittarius A, vukao nekoliko zvijezda okolo njega.


Andrea Ghez, sa Univerziteta Kalifornija, rekla je: "Oduševljena sam primanjem nagrade i ozbiljno shvatam odgovornost toga što sam tek četvrta žena koja je osvojila Nobelovu nagradu za fiziku."


Više od 50 godina fizičari su sumnjali da se u središtu Mliječne staze može nalaziti crna rupa. No, tehnologija je morala da sustigne ta mišljenja kako bi ideja bila testirana. Tokom devedesetih godina profesor Genzel, s Instituta za vanzemaljsku fiziku Max Planck iz Garchinga u Njemačkoj, i prof. Ghez su počeli koristiti najveće svjetske teleskope kako bi pogledali kroz ogromne oblake međuzvjezdanih plinova i prašine do središta galaksije.


Proširili su ograničenja tehnologije, morali su razviti nove tehnike kako bi nadoknadili izobličenja uzrokovana Zemljinom atmosferom.


1988. godine Sir Roger je sa Stephenom Hawkingom dobio prestižnu nagradu Wolf za fiziku za Penrose-Hawking teoremu singularnosti u kojoj su pokušali odgovoriti na pitanje kada se stvaraju singularnosti.

   |  

   |  

  • Facebook - White Circle
  • YouTube
  • Instagram - White Circle
  • Twitter - White Circle

evolucijaportal@gmail.com   |   71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

© 2019 BY e-volution.com