Kratko putovanje kroz evoluciju knjiga!



U današnje vrijeme, kada su u pitanju knjige, možemo reći da imamo sreće. U svega nekoliko klikova na internetu možete nabaviti bilo koju knjigu i početi je čitati već nakon par minuta (ako kupujete digitalnu verziju) ili kroz kratak period koliko je potrebno da vam knjiga stigne do vrata.


Što je najbolje, sa preko 2 miliona izdanih knjiga samo ove godine, izbora vam nikada ne može faliti. Neko bi rekao da ga ima čak i previše. Sve što pomislite, bilo koji žanrovski miks i oblik, možete se kladiti da je negdje već napisano nešto slično. A dolaskom digitalnog doba, knjige samo dobijaju na snazi i prostoru.


No, knjige nisu uvijek bile tako rasprostranjene. Mislim, vjerovatno su svi tokom školovanja i odrastanja čuli za neki slučaj cenzure, ili uništavanja knjiga, ili restrikcije pristupa, ili nečeg sličnog. Ovaj tekst vas vodi na kratki put evolucije knjige, a na tom putu imamo pet stanica koje su ostavile značajan uticaj na njenu dugu historiju i oblik kakav danas imamo.


Na prvoj stanici prvi pravi oblici knjiga su bili svesci. Iako prije njih imamo i kamene ploče (sjetite se očuvanog zapisa Epa o Gilgamešu na kamenu), one se ne mogu smatrati knjigama, već prvim oblicima pisane književnosti. Skromni meki uvez kakav danas mnoge knjige imaju možda djeluje nevjerovatno jednostavno, ali bilo je potrebno strašno puno vremena prije nego je došlo do tog oblika. Prvi oblik knjiga, napravljen od papirusa, datira otprilike iz 4 milenijuma prije nove ere, a neke od njih su znale biti duge čak i 52 metra kada se u potpunosti razmotaju.


Postojanje ove vrste drevnih svitaka je i prvi svojevrsni podatak o očuvanju tekstova, a pronađeni su u istočnom mediteranu i drevnom Egiptu. Prvenstveno su bili korišteni za kopiranje vjerskih tekstova, traktata i priča, a tokom kršćanstva su imali jako veliku primjenu.


Iako je možda čudno razmišljati o ogromnom svitku kao o prvoj knjizi - oni su otvorili put uspostavljanju jedne vrste prijenosnog medija za pohranu znanja koje bi drugi mogli spoznati.


Druga stanica nam donosi jednu zanimljivu priču sa Istoka. Prije Gutenberga, Kinezi su imali svojevrsni način štampanja i distribucije knjiga za više čitatelja. Wang Jie je bio prvi koji naručio štampanu knjigu. Niko ne zna ko je Jie bio, ali je on 868 godine naručio štampani primjerak svitka dugog pet metara. Svitak je sadržavao sveti budistički tekst, a štampani primjerak je imao dodatak: "S poštovanjem, Wang Jie je u ima svojih roditelja dao ovaj tekst za univerzalnu besplatnu distribuciju."


Tekst je imao svega 6000 riječi, ali je Wang, što možemo zaključiti iz natpisa i djela, smatrao da je važno dijeliti znanje o budizmu s publikom. U Britanskoj biblioteci stoji jedan primjerak teksta pod imenom Diamond Sutra. Akademici su dugo radili na njegovom prevođenju, ali zbog periodične barijere, dobar dio teksta je nerazumljiv. Međutim, u nastavku pročitajte najpopularniji uspješno prevedeni odlomak:


“So you should view this fleeting world —

A star at dawn, a bubble in a stream,

A flash of lightening in a summer cloud,

A flickering lamp, a phantom, and a dream.”

What a timeless message it contains.


Stoljećima unazad štapmane knjige nisu bile uobičajena privatna imovina niti dijelom svakodnevnice. Knjiški moljci čije police u kućama broje stotine naslova ovo mogu teško zamisliti. Prije Gutenbergovog izuma mašine za štampanje, knjige su nerijetko bile akademsko vlasništvo, ili čuvano u velikim sasmostanima, bibliotekama, i slično. Treća i vjerovatno najvažnija stanica na ovom putovanje je 1439. godina kada je Johannes Gutenberg osnovao štampariju koja je radikalno promijenila širenje knjiga po cijelom svijetu.


Gutenbergov sistem je uključivao jeftin i jednostavan način reprodukcije tekstova koji bi se mogli masovno prodavati. Prije su se knjige manje-više umnožavale ručno, dugotrajnim procesima prepisivanja koji su podizali cijenu samih knjiga. Pojava štamparije otvorila je put revoluciji čitanja tokom renesanse i kasnije. Ova tehnologija olakšala je buduću popularnost žanrova, što je potaklo i razvoj drugih vrsta čitanja - osim naučnih i obrazovnih - kao što je recimo za uživanje i zabavu.


Međutim, potrebno je istaći kako ova promjena nije nastupila preko noći. Prošla su stoljeća prije nego što su svi mogli čitati ili priuštiti si kupovinu knjige (pa čak i dan danas ne možemo reći da baš svi mogu upasti u jednu od ove dvije skupine). Jedna skromna štamparija je popularizirala svjetonazor širenja ideja, priča i literature za mase.


Kada su knjige počele poprimati današnji oblik, one su se šivale, često ručno. I danas možemo pronaći neka luksuzna izdanja popularnih klasika izrađenih u ovoj tehnici (iako, naravno, mašinski). No, na našoj sljedećoj stanici, otkrićem tehnike ljepljenja knjiga značilo je ne samo da je njihova proizvodnja postala jeftinija, nego da ih je moguće proizvoditi znatno više i brže, pri tome s manjom prodajnom cijenom. Penguin Books su bili jedni od prvih koji su prihvatili ovu tehnologiji prodavajući knjige mekih korica koje su se '30. godina prodavale za svega šest penija. Danas te knjige imaju daleko veću vrijednost jer su se među njima znala naći djela Orwella, Hemingwaya ili Fitzgeralda.


I naravno, polako smo došli do posljednje stanice koja nas istovremeno vraća u savremeno doba, našu svakodnevnicu. Unatoč velikom širenju, ekonomičnosti i popularnosti e-čitača, printane knjige su i dalje najpopularniji način čitanja. Izdavači, distributeri knjiga i svi koji djeluju u ovoj oblasti, uključujući i same autore, oduvijek su se morali boriti s ekonomskom i egzistencijalnom stranom koju nose knjige, ali u današnje vrijeme, stvari nisu tako crne. Doduše, u Bosni i Hercegovini još uvijek ne možete biti pisac i od toga živiti, ali drugdje u svijetu itekako možete.


Pandemija COVID-19 je u mnogo čemu potakla ljude na više čitanja, a samim tim na više kupovine knjiga preko Amazona ili nekih drugih digitalnih šopova. No, ono što je jedna od najvećih čari svega toga je što čitanje potiče druge na vlastito kreativno stvaranje, te na taj način nekada dobijemo zaista unikatne i kvalitetne radove.


Historija knjige je daleko više od ovih pet stanica i, ko zna, možda na nekom budućem putovanju posjetimo nekih drugih pet stanica - onu kada je Cervantes napisao Don Kihota, ili posjetimo Aleksandrijsku biblioteku.


Gutenbergovo otkriće štamparije, te kasniji jeftiniji načini njene proizvodnje su u mnogočemu doprinijeli opismenjavanju ljudi, stvaranju većeg i lakšeg pristupa obrazovanju, kao i stvaranju masovne čitalačke publike. Pogledajte vaše knjige na polici jer su kolektivno prošle dug put do vas i vašeg čitanja. Zbog toga cijenite i uživajte u svakom trenutku koji provedete uz vaše omiljene autore.

   |  

   |  

  • Facebook - White Circle
  • YouTube
  • Instagram - White Circle
  • Twitter - White Circle

evolucijaportal@gmail.com   |   71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

© 2019 BY e-volution.com