Binge-watching: porijeklo termina i njegov psihološki uticaj



Mislim da veliki broj ljudi koji se odluče na čitanje ovog teksta znaju za termin binge-watching. Iako u našem jeziku još uvijek nema sasvim odgovarajući prijevod, maratonsko gledanje je najbliže značenje ovog termina. Proteklih mjeseci smo radi korona virusa puno više vremena provodili ispred ekrana, što znači da je puno više ljudi bijeg od dosade u zatvorenom prostoru tražilo u bingeovanju popularnih serija. U nastavku teksta želim da čitateljima malo pobliže objasnim odakle potiče termin binge-watching i koje su njegove psihološke posljedice.


Jedan od najvećih popularizatora bingeovanja je svakako Netflix. Kada je ovaj popularni streaming servis počeo sa svojom dominacijom u televizijskom i filmskom sadržaju, izbacivanje čitavih sezona serijskog programa u jednom danu je bila relativna nepoznanica. Na taj način, fanovi i kritičari su mogli u jednom danu pogledati seriju od deset ili više epizoda. Međutim, iako je maratonsko gledanje serija ili filmova postalo popularno tokom proteklih deset godina (binge je 2015. bila čak i riječ godine), Netflix nije neko ko je odgovoran za nastanak toga. Godinama, štaviše decenijama prije Netflixa bilo je uobičajeno gledanje čitave jedne sezone nekog sitcoma od 24 epizode tokom jednog vikenda. Ali zašto ljudi sve češće biraju ovaj način gledanja programa u odnosu na sistem jedna epizoda dnevno, sedmično, mjesečno. Antropolog Grant McCracken se bavio ovom temom i došao je do zaključka da "gledatelji ne prilaze gledanju samo kako bi zaboravili protekli dan, već prilaze tome kao odlasku u drugi svijet. Uroniti u više epizoda ili čako sezona emisije tokom nekoliko sedmica nova je vrsta eskapizma koja je danas posebno dobrodošla."


Ovo su potvrdile i brojke njegovog istraživanja. Čak 76% ispitanika reklo je da je bingeovanje jedna vrsta njihovog utočišta iz užurbanog svijeta u kojem žive. Jedno drugo istraživanje je pokazalo i negativne učinke ovog stila života. Američka psihijatrijska asocijacija (APA) je otkrila kako se kod 40% ispitanika nakon bingeovanja pojavljuju simptomi anksioznosti i depresije. Ovo je, može se reći, paradoksalna situacija. Istraživanja pokazuju i pozitivne i negativne strane bingeovanja. S jedne strane, dok gledamo serije kao što su The Office, Friends, Parks & Recreation, mi se osjećamo jako dobro i sretno, osjećaje koje doktori pripisuju našem prirodnom osjećaju za uživanje. Gledanje ovih serija stvara kontinuirani tok dopamina u našem mozgu koji se u tijelu manifestuje kao osjećaj zadovoljstva, a svima nam je poznata činjenica da je čovjekova reakcija na dopamin želja za kontinuiranim angažmanom u toj oblasti. Tijelo se osjeća dobro, te mozak prima signale koji kažu da nastavi s tom radnjom.


S druge strane, nakon što završimo s gledanjem serije od deset sezona osjetit ćemo neki osjećaj nalik tugi nakon što izgubimo nekog dragog. Vjerovatno vam se to već nekada desilo (znam da meni jeste), kad nakon što ste pregledali devet sezona serije The Office, idete na internet i gledate izbrisane scene, iza scene segmente, greške tokom snimanja, zanimljive činjenice, a sve to u nadi da će vaša veza sa svijetom te serije potrajati. To je ono što bi neki nazvali jednim od stadija žalovanja. A onda nađete drugu seriju, i sve tako ukrug.


Osjećaj zadovoljstva, opuštanja i rješavanja stresa, pogotovo kontinuirana želja za istim, onaj osjećaj navale dopamina, osim što ima pozitivan uticaj na vaše tijelo, može imati negativne posljedice, pogotovo kada bingeovanju dajete prednost pred drugim važnim aktivnostima. Kao što ovisnost može izazvati sve što postoji na ovom svijetu, tako i bingeovanje može imati isti efekat kao, na primjer, kockanje. S vremenom, naš mozak počne proizvoditi manje dopamina iz iste količine aktivnosti, zbog čega je istu radnju potrebno sve više ponavljati, pa je i prestanak bingeovanja težepostići.


Mnoga istraživanja su pokazala kako samo bingeovanje ne donosi nikakvu korist prilikom prihvatanja serije. Gledatelji će, nakon gledanja 22 epizode u dva dana, imati samo okvirnu predstavu o radnji, likovima i zapamtit će nekoliko momenata. Također, pamteći manje detalja i radnje, gledatelji će imati i slabiju razinu uživanja u seriji, nego što bi to bio slučaj kada bi gledali seriju jednom dnevno ili sedmično (sličnu sam situaciju imao sa serijom The Walking Dead: počeo sam je gledati kada je već počela 7 sezona, te sam, kako bih stigao tok, prethodnih 6 pregledao u desetak dana, i od tada je pratim sedmicu za sedmicom. Mnogih događaja iz prvih 6 sezona se skoro i ne sjećam, dok bih period od početka 7 sezone do danas mogao prepričati od scene do scene). Ovaj princip definitivno ne važi kada je riječ o bingeovanju jedne serije više puta.


Bingeovanje je među nama decenijama, i neće tako brzo nestati. Pogotovo uz nastanak i razvoj novih streaming servisa. No, treba istaći kako neki novi servisi kao Disney+ ne daju sve epizode odmah na dan izlaska, već imaju određen raspored kojim one izlaze (ali to me nije spriječilo da sačekam svih 8 epizoda Mandaloriana i da ga bingeujem za dan). Kao što sve na svijetu u jednom trenutku postane opasno za fizičko i psihičko zdravlje, tako i bingeovanje ima svoje negativne efekte. Nerijetko ljudi nemaju kontrole nad svojim djelanjem i ne prepoznaju kada pređu granicu. Treba se posvetiti očuvanju unutar tih granica; odrediti sebi određen broj epizoda koje možete pogledati zaredom (ako su epizode duge sat vremena pogledajte samo 2 dnevno). Ostatak vremena provedite u čitanju kvalitetne knjige, a brojne preporuke možete pronaći upravo na portalu, ali ne zaboravite da vam se ista stvar može desiti i dok čitate. No, to je neka druga vrsta bingeovanja o kojoj ćemo pričati neki drugi put.

   |  

   |  

  • Facebook - White Circle
  • YouTube
  • Instagram - White Circle
  • Twitter - White Circle

evolucijaportal@gmail.com   |   71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

© 2019 BY e-volution.com