Šta su pametni gradovi - digitalni put ka utopiji ili kontrolirano društvo?



Kako se digitalna ekonomija razvija i raste, mogućnost pametnih gradova postaje sve većom. Za mnoge ljude to predstavlja obećanje gradova s visokom tehnologijom, autonomnih automobila, dronova za dostavljanje hrane i povezanih uređaja koji stanovnicima grada pomažu na svakom koraku pri obavljanju brojnih aktivnosti.


Međutim, ova izjava i ne pikazuje baš pravu veličinu kompleksnosti koju nosi razvoj pametnog grada (kao što su ekonomska pitanja, društveni uticaj, održivost životne sredine i demokratskog učešća). U knjizi Smart Cities: Introducing Digital Innovation to Cities autor Oliver Gassmann, uz koautore Jonasa Böhma i Maximiliana Palmiéa, daje sveobuhvatni okvir za upravljanje pametnim gradovima u svoj njihovoj kompleksnosti.


Ako je 20. stoljeće bilo stoljeće nacija, 21. stoljeće će biti stoljeće gradova. Porast populacije omogućio je i veću koncentraciju stanovništva u nekim urbanim područjima koja su postali konkurentni za ekonomska ulaganja, kvalificiranu radnu snagu i kulturnu važnost. Gradovi kao što su Shanhai, Sinapore, Tokyo, London, Dubai ili New York, postali su svjetskim poslovnim i tehnološkim centrima čiji značaj (kao i BDP) ponekad premašuje onaj od države.


Ipak, sve veći značaj gradova u svjetskoj ekonomiji ne dolazi bez cijene. Rast stanovništva, zajedno s izazovima za okoliš i ekonomska prevrtanja, donosi mnogo izazova gradovima širom svijeta, ne samo onima najvećim. Spomenuti autori su saželi najvažnije izazove: novi trendovi urbanizacije koji preuređuju gradove i okolinu, promjene u načinu života i interesovanjima, demografski razvoj, preopterećena infrastruktura, kvaliteta zraka, smog, buka, mobilnost, turizam, ograničeni resursi i upravljanje zajednicom.


Ove tačke potvrđuju ogroman izazov: kako se gradovi trebaju prilagoditi gore spomenutim problemima? Kako možemo stvoriti bolje gradove koji su održivi i ugodni za sve njihove građane? Na mnogim mjestima širom svijeta gradska vijeća i privatne kompanije pokušavaju riješiti probleme s nekoliko povezanih inicijativa, čija je svrha izgradnja infrastrukture i usluga koje će omogućiti stvaranje novih gradova 21. stoljeća.


Ali šta su to pametni gradovi? Prema autorima definicija je da "pametni grad sistematski primjenjuje digitalnu tehnologiju kako bi smanjio unos resursa, poboljšao kvalitetu života stanovnika i na održiv način povećao konkurentnost regionalne ekonomije. To podrazumijeva korištenje inteligentnih rješenja za infrastrukturu, energiju, stanovanje, mobilnost, usluge i sigurnost temeljenu na integriranoj senzorskoj tehnologiji, povezanosti, analizi podataka i nezavisnim procesima."


To bi bila neka široka definicija jer pokušava prenijeti širok spektar globalnih inicijativa. Ali postoje neke zajedničke tačke. Najvažnija je takozvana digitalna sjena. Preduvjet je da svaki pametni grad stvori sirovi unos podataka u gradu koji dolaze iz međusobno povezane mreže senzora, uređaja i drugih digitalnih usluga i proizvoda. Zamislite grad u kojem na hiljade senzora bilježi podatke o kvaliteti zraka, temperaturi, prometu, potrošnji energije u zgradama, smogu, proizvodnji smeća i vlazi. Podaci se kontinuirano prenose u oblak (cloud), stvarajući digitalnu sliku ponašanja grada, dostupnu online u svakom trenutku. Ova digitalna sjena je moguća zbog najnovijih dostignuća u povezivanju.


Dobijeni korpus podataka temelj je za mnoge druge usluge i proizvode, stvorene od institucija i kompanije koje bi mogle graditi druge slojeve rješenja. Primjera radi, mogu se stvoriti aplikacije koje omogućuju građanima da poboljšaju svoju mobilnost ekološkim, povezanim, rješenjima ili pomognu vlasnicima zgrada u poboljšanju energetske efikasnosti pomoću podataka i algoritama koji upravljaju grijanjem i hlađenjem u stvarnom vremenu. Ostale opcije mogu biti povezane sa gradskom poljoprivedom, zdravstvom, kvalitetom zraka, upravljanjem podacima ili čak javnim toaletima.


Raspon potencijalnih rješenja izgrađenih preko digitalne sjene je ogroman i neprestano raste. Rješenja se mogu raščlaniti na sljedećih šest kategorija:

  • Pametno okruženje - minimizirajući ekološki otisak grada

  • Pametno življenje - poboljšanje kvalitete života u gradu

  • Pametna ekonomija - povećava konkurentnost grada

  • Pametna mobilnost - stvaranje novih i održivih opcija mobilnosti u gradu.

  • Pametna vlada i upravljanje - promoviranje sudjelovanja građana i povećanje transparentnosti u javnom sektoru

  • Pametni ljudi - očuvanje i povećanje ljudskog kapitala grada, pomaganje ljudima da razviju svoj puni potencijal i podstiču njihovo sudjelovanje u društvenom životu.

Moguće je da bi se jedna inicijativa mogla svrstati u nekoliko različitih kategorija, kao što je Seestadt Aspern u Beču (novoizgrađeno naselje) koje istovremeno radi na područjima energetske obnove stambenog prostora, održive mobilnosti i širenja ekološke i obnovljive energije.


Inicijative pametnog grada po prirodi su obično složene i uključuju mnogobrojne sudionike i mobiliziraju značajne resurse. Potreban im je nivo planiranja, koordinacije i upravljanja koji bi mogao biti izazovan i za javne institucije i za privatne kompanije. Nekada se desi da inicijative ne uspiju ili slabo rade, pri čemu odnose velike svote novca. No, ako je upravljanje pametnim gradovima toliko složeni, mogu li se izmisliti vodiči za to? Mogu. Postoji model upravljanja pametnim gradom (ili SCMM - Smart City Management Model). On se bavi nekim osnovnim dimenzijama bilo kojeg projekta pametnog grada:

  • Uslužnim područjima koji rezimiraju vrste inicijativa poduzetih u projektu

  • Procesom ciklusa transformacije koji pokazuje potrebne korake za uspjeh pri izrađivanju projekta pametnog grada: pokrenuti transformaciju, odrediti lokaciju, razviti koncepte i sinhronizirati partnere, aktivirati resurse, realizirati projekte, rad i instrumente.

  • Temeljnim elementima koji obuhvaćaju dvije prethodne tačke: upravljanje podacima, sudjelovanje partnera i grada, finansiranje, tehnologija, poslovni modeli, komunikacija.

SCMM je složen okvir (pametni gradovi su složeni). Međutim, vrijedi pogledati osnvne elemente toga jer su oni fundamentalni za svaki uspješan projekat na terenu.


Pametni grad je čitav okrenut podacima. Digitalna sjena grada svakodnevno će obraditi ogromnu količinu informacija. Štaviše, mora biti na raspolaganju i partnerima, i javnim institucijama i pojedincima, koji će preko tih neobrađenih podataka graditi usluge potrebne za različita područja koja su uključena. Zbog toga je upravljanje podacima važno.


Pravilno upravljanje podacima trebalo bi da reguliše način na koji se podaci prikupljaju, obrađuju i dijele. To uključuje upravljanje privatnošću podataka, kritičnim pitanjem koje se ne treba odbaciti, kao i pouzdanošću podataka. Ova je tačka od velikog značaja s obzirom da pametni gradovi digitaliziraju podatke iz osnovnih usluga, poput energije, javnog prijevoza, vodoopskrbe ili telekomunikacija. Gradovi ne mogu priuštiti loše upravljanje podacima pomoću ovih usluga.



Digitalizacija koju omogućuju pametni gradovi stvara osnovu za nove mogućnosti poslovnog modela stvrajući novu vrijednost za kupca. Međutim, ovi bi novi poslovi trebali pružati dugoročno i pažljivo biranje projekata, a novi poslovni modeli koji bi se trebali primijeniti važni su za postizanje predviđenog obećanja. Dobar primjer za odabir projekata je Minhen. U ovom slučaju već postoje smjernice koje ukazuju koje inicijative treba provoditi, kao i lokacije. Ali istovremeno postoje i neki nadređeni ciljevi koji zajedno sa smjernicama stvaraju hibridnu strategiju koja miješa globalne i lokalne aspekte. Ta se strategija također provodi u širem procesu razvoja grada koji vodi odluke o izborima.


Slijedom ove filozofije, koncepti projekata se razvijaju centraliziranjo, fokusirajući se uglavnom na primjenu zrelih tehnologija s malim rizikom. Istovremeno, Minhen radi na uključivanju građana i drugih u što većem broju. To uključuje stvaranje i upravljanje Inicijativom za otvorene podatke koja prikuplja podatke više pružatelja usluga širom grada i čini ih dostupnima javnosti. Na toj platformi se nudi nekoliko javnih i privatnih usluga. Na primjer, moguće je predati građevinske dozvole putem interneta ili provjeriti digitalni plan grada s integriranim podatkovanim tačkama. Postoji čak i aplikacija za Oktoberfest, jedan od najpoznatiji festivala, koji pomaže ljudima da se snađu u Minhenu i poboljšaju njihovo iskustvo festivala. To je dobar način za stvaranje temelja za inovacijski ekosistem koji koristi ove podatke za razvoj novih usluga i poslovnih modela.


Pametni gradovi su složeni projekti koji uključuju javne i privatne sudionike, kao i građane u obliku udruženja ili individua. Zbog toga je kominikacija oko ciljeva, sredstava i izvršenih aktivnosti ponekad teška, što dovodi do mnogih nesporazuma. Kako bi se spriječilo ovo potencijalno pitanje, komunikacija bi trebala biti glavni prioritet za prokete pametnih gradova. Svaki poduzet korak treba objasniti svima koji su uključeni, omogućiti njihovo učešće, povratne informacije i dopune. Beč, primjera radi, potiče sudjelovanje građana u projektima pametnog grada putem aplikacije Sag's Wien koja bilo kojoj osobi omogućava komunikaciju sa zvaničnima. Čitav proces koordinira Smart City Vienna, javno odjeljenje zaduženo za inicijativu. Ishod ove pametne komunikacijske strategije je smanjenje socijalnog trenja, kao i značajna podrška odabranim projektima.


SCMM je apstrakcija koja pomaže razumijevanje veće i cjelovite slike. Ipak, svaki je grad različit i dok neki projekti u određenim oblastima, poput upravljanja resursima, mogu biti jaki u nekim gradovima, u drugim mogu biti slabi. Svaki projekat je drugačiji pristup istom cilju. Razlike se mogu objasniti različitim izvorima menadžmenta, političke kulture, poslovnog okruženja ili sudjelovanja građana. Pa koji je pristup onda najbolji? Odgovor je onaj koji radi najbolje za određeni grad. Iako je svaki slučaj jedinstven SCMM je i dalje koristan jer svi imaju iste osnovne elemente koji su u njemu sadržani, zbog čega je SCMM dobro polazište za projekat pametnog grada.


Na kraju, šta se gradi s pametnim gradom? Digitalni ekosistem. Pametni grad stvara velike količine podataka preko kojih bi se mogli pojaviti neko novi poslovni modeli, od obećavajućih oblasti kao što je AI do razvoja održive mobilnosti. Postoji velik potencijal za kreiranje i usvajanje novih vrijednosti nakon što se stvori novi ekosistem. Međutim, stvaranje pametnih gradova nije lako i za to je potrebno vrijeme, stručnost i dobra praksa. No, ono što je najvažnije jeste ako ljudi nisu uključeni u proces stvaranja pametnog grada onda isti neće biti uspješan. Gradove čine njihovi stanovnici, a pametni gradovi nisu izuzetak: njih stvaraju ljudi za ljude.

   |  

   |  

  • Facebook - White Circle
  • YouTube
  • Instagram - White Circle
  • Twitter - White Circle

evolucijaportal@gmail.com   |   71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

© 2019 BY e-volution.com